Ljeto davne 1950. u Dalmaciji je bilo gore od ovoga!

ljeto-vrucina

Tog srpnja sada već daleke 1950. godine Dalmacija je gorjela pod strašnom žegom, temperature su se u cijeloj regiji vrtjele oko 40 stupnjeva u hladu, pržila je zemlja i kamen, sušna zemlja još dugo nije davala znakove života jer su u vrućinama stradali hektari polja, a zbog žege su mnogi zatražili liječničku pomoć.

Meteorolozi nisu bili toliko popularni u medijima kao danas, a mediji se nisu toliko zanimali za meteorologiju, no oni koji se sjećaju te redovito bilježe sve rekorde u posljednjih stotinu i više godina zapisali su tada kako je taj pakleni srpanj Splitu donio i najvišu temperaturu u povijesti od čak 38,6 stupnjeva.

Prije tog paklenog srpnja, koji je žario i palio i u kontinentalnim krajevima, suša je zabilježena i tri ljeta prije, jer je 1947. godine na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša, koja je trajala čak 126 dana ljeta.

Iz godine u godinu bilo je sličnih ljeta, a osamdesete su, kako navode u Državnom hidrometeorološkom zavodu, donijele apsolutni rekord od čak 42,8 stupnjeva, a ovaj se temperaturni maksimum zbio u prvim danima kolovoza, točnije 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.

Hoće li se rekordi premašiti ove vruće 2015. godine, to je još neizvjesno, no u posljednjih nekoliko godina, kažu nam klimatolozi, ovakva duga vruća i sušna ljeta još su intenzivnija, a svemu su uzrok klimatske promjene. Upravo zbog tih promjena, meteorološki ekstremi poput velikih hladnoća, pa zatim velikih suša, pijavica i podizanja mora, bit će češća, najavljuje nam Tomislav Kozarić, meteorolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

– Prema najnovijim izvješćima Međunarodnog panela o klimatskim promjenama, sve češći i jači meteorološki ekstremi posljedica su klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Dugotrajnih vrućih i sušnih razdoblja bilo je i prije u prošlosti, isto tako i hladnijih s mnogo oborina, no ipak, u posljednjih 20 godina na području Europe učestalija su toplija ljeta i blaže zime – objašnjava Kozarić.

Upravo takva toplija ljeta prate nas posljednjih nekoliko godina, no lani smo, za razliku od ove godine, imali kišni srpanj, što opet dovoljno govori o nepredvidljivosti vremenskih prilika. Nakon takvog ljeta sve su oči bile usmjerene prema ovom lipnju, koji je bio u znaku kiša, no završio je ponovno topliji od prošlih, a smijenio ga je vrući srpanj, s kojim je stigao afrički zrak i azorska anticiklona.

– Naše je područje već duže vrijeme pod utjecajem povišenog tlaka zraka i ogranka azorske anticiklone. U takvoj sinoptičkoj situaciji pritječe vrlo topao i suh zrak s područja Mediterana i sjeverne Afrike – govori Kozarić.

– U ovom srpnju Split se približio povijesnom rekordu iz 1950. godine, a temperatura je iznosila čak 38,1 stupanj – kaže nam Rade Popadić iz “Crometea”, udruge meteorologa amatera koji još od 2003. godine bilježe sva meteorološka zbivanja u našoj regiji i šire. Za njih je itekako bila zanimljiva ta 1950. godina, koja je Splitu donijela apsolutni rekord.

– Tada je službeno na meteorološkoj postaji na Marjanu izmjereno povijesnih 38,6 stupnjeva, zbog čega mi u “Crometeu” u šali baš zbog toga kažemo da Torcidin izraz “gori sve 1950.” dolazi zbog ovoga rekorda. Razlog toj vrućini je uobičajen scenarij za ekstremne temperature, a to znači da se ciklona nalazila nad sjeverozapadnom Europom, jedan manji dio nad Njemačkom i on je uspio dovući saharsku zračnu masu sve do Austrije – kaže Popadić.

Ovo je ljeto još toplije jer su vrućine trajale cijeli srpanj. Za povijesni splitski rekord nedostajalo je pola stupnja, no rekordi su zato padali u okolici.

– Na kaštelanskom su području, točnije u Zračnoj luci u Resniku, izmjerena rekordna 39,4 stupnja i tako je za 0,3 stupnja premašen dosadašnji apsolutni rekord zabilježen 25. srpnja 1988. godine. U isto vrijeme u zaleđu tih područja prvi put je temperatura dosegla 40 stupnjeva, i to u hladu – kaže Popadić

– Znamo da je prva polovina godine najtoplija dosad na globalnoj razini, a taj se trend nastavlja i u srpnju. Zato bi bilo neobično kad rekordno topao srpanj na globalnoj razini i rekordno topao srpanj u Dalmaciji ne bi bili u vezi – govori Popadić.

Teško je reći što se može učiniti, jer klimatske promjene i globalno zagrijavanje uvjetuju mnogi faktori, od kojih je čovjek, kaže Popadić, samo kockica u toj slagalici. No, na svima je nama da se dobro zamislimo jer je ono što kažu klimatolozi doista zabrinjavajuće.

– Ako se ostvare predviđanja klimatologa do kraja stoljeća, odnosno kretanje globalne temperature, onda bi ljeto kao ove godine bilo uobičajeno, a zamislite, uza sve rekorde koje imamo, more je već na mnogim mjestima 30 stupnjeva – kaže Popadić.

Međutim, globalna klima izrazito je kompleksna te nitko ne može sa sigurnošću reći što nas očekuje.

– Mnogi su znanstvenici ove godine došli do zaključka da će od 2020. do 2035. godine doći do stoljetnog minimuma Sunčeve aktivnosti i to su povezali s mogućim nastupanjem “malog ledenog doba”, kakvo se, primjerice, pojavilo prije oko 500 godina u Europi – kaže Popadić.

Teško je reći što će se doista dogoditi, no neosporno je da pridonosimo zagrijavanju, u kojem su moguća i povremena hladna razdoblja.

U svakom slučaju, krajnje je vrijeme da se svi zamislimo jer smo, htjeli to ili ne, suvremenici globalnog zagrijavanja i meteoroloških ekstrema.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*